Ubuzima

Ubugumba bwugarije Isi: Impamvu, ingaruka n’icyo Isi ikwiye gukora


IhirweNews – Kigali

Mu gihe isi yihuta mu iterambere ry’ikoranabuhanga n’ubuvuzi, ikibazo cy’ubugumba kiracyari ingorabahizi kuri miliyoni z’abantu. Imibare mishya yatangajwe n’Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku buzima (OMS) igaragaza ko umuntu umwe muri batandatu ku isi ahura n’ubugumba, ibintu bishobora kugira ingaruka ku buzima bw’imitekerereze, umuryango, ndetse n’imibereho rusange y’abagizweho ingaruka.

Nk’uko OMS ibivuga, ubugumba ni ubushobozi buke cyangwa ubura bwo gusama inda (ku mugore) cyangwa gutera inda (ku mugabo) mu gihe cy’amezi 12 cyangwa arenga, abantu bakora imibonano mpuzabitsina idakingiye kandi mu buryo buhoraho. Ibi bituma abantu benshi binjira mu rugendo rurerure rwa muganga, rimwe na rimwe ruba ruvunanye haba mu buryo bw’amarangamutima ndetse n’ubushobozi bw’amafaranga.

Imibare yatangajwe igaragaza ko mu bihugu bikize cyane, 17.8% by’abakuze bahura n’ubugumba mu gihe mu bihugu bikennye ho ari 16.5%. Nubwo ibyo bipimo bisa cyane, ubushobozi bwo kubona ubuvuzi buracyarimo icyuho kinini hagati y’ibihugu.

Mu bihugu byinshi bikennye, abantu bitangira amafaranga menshi kurusha ayo binjiza mu rwego rwo gushaka ubuvuzi bwo kubafasha kubona urubyaro. Aho ni ho ubusumbane bugaragarira cyane, kuko mu gihe ku baturage bo mu bihugu bikize ubuvuzi bushobora kwishyurwa na leta cyangwa ubwishingizi, abo mu bihugu bikennye baba barwana no kubona n’ubufasha bw’ibanze.

Uburyo bwifashishwa mu kuvura ubugumba burimo nk’ikoreshwa ry’intanga mu buryo bwa Intrauterine Insemination (IUI), cyangwa gusangiza intanga hanze y’umubiri wa muntu hakoreshejwe uburyo bwa In Vitro Fertilization (IVF). Nubwo ubwo buvuzi bwagaragaje intambwe ishimishije mu gufasha benshi kubona urubyaro, igiciro cyabwo kiracyari hejuru kandi nticyorohereza abantu bose kukigeraho.

OMS ivuga ko bikwiye ko hakorwa ibishoboka byose ngo ibyo bikorwa by’ubuvuzi bibe binogeye bose, by’umwihariko abagore n’abagabo bo mu bihugu bikennye. Umuyobozi mukuru wa OMS, Dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, yagize ati:

“Ubugumba ntibutoranya. Ni ikibazo kigera kuri bose hatitawe ku bwoko, inkomoko cyangwa ubushobozi bw’amafaranga. Ni yo mpamvu dukeneye guha agaciro iki kibazo nk’ikibazo cy’ubuzima rusange.”

Bamwe mu baganiriye na IhirweNews mu Rwanda bemeza ko guhangana n’ubugumba bibatera ipfunwe n’agahinda. Umugore witwa Claudine [izina ryahinduwe] utuye i Nyamirambo avuga ko amaze imyaka irenga icumi ashakanye n’umugabo we ariko bakaba bataragira urubyaro.

“Nagiye kwa muganga inshuro nyinshi, ariko uburyo twasabwe gukoresha burahenze cyane. Nkatwe dutunzwe no gucuruza imboga, nta bwo twabona amafaranga y’ubuvuzi nka IVF. Ubu ni ukwinginga Imana.”

Ibyifuzo nk’ibyo bikomeza kugaragaza icyuho kiri hagati y’ubumenyi buhari n’ubushobozi bwo kugera ku buvuzi. Abahanga mu by’ubuzima bavuga ko igihe kigeze ngo ubugumba bubyitirwe izina ryabwo, ntibukomeze gufatwa nk’“ikibazo cy’abantu ku giti cyabo”.

Abasesenguzi basanga hakenewe ko guverinoma, ibigo by’ubuzima, n’imiryango mpuzamahanga bashyira imbaraga mu bushakashatsi bwimbitse ku bugaragaza impamvu z’ubugumba mu bihugu bitandukanye ndetse no gutanga ibisubizo bijyanye n’ubushobozi bw’abaturage.

Inzobere mu buzima rusange, Dr. Aline Murekatete, avuga ko ibihugu bikwiye kwigira ku byakozwe n’abandi:

“Hari aho ubuvuzi nka IVF bwashyizwe mu bwishingizi bw’igihugu, cyangwa hakabaho uburyo bwo kugabanyiriza abaturage igiciro. N’iwacu twakwihutira kugira icyo dukora.”

Ubugumba si indwara y’abantu bake cyangwa ikibazo cy’abantu ku giti cyabo. Ni ikibazo cy’ubuzima rusange, gikwiye gufatirwa ingamba mu buryo bwagutse. Icy’ingenzi ni ugushyira imbere uburinganire mu kubona ubuvuzi, gukuraho ubusumbane bushingiye ku bukungu, no guha ijambo abahuye n’iki kibazo. Isi ibaye iya bose ari uko buri wese ahabwa amahirwe angana yo kuba umubyeyi igihe abishatse.

© IhirweNews


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *