AmakuruIkoranabuhangaUbukungu

U Rwanda rwiyemeje guhindura AI umusingi w’ubukungu


Mu nama y’Isi ku Bukungu (World Economic Forum, WEF) yabereye i Davos muri Mutarama 2025, Minisitiri w’Ikoranabuhanga na Inovasiyo, Paula Ingabire, yatangaje ko u Rwanda rwiteze ko ikoranabuhanga rishingiye ku bwenge bw’ubukorano (Artificial Intelligence, AI) rizatanga 6% by’umusaruro mbumbe w’igihugu (GDP) mu gihe kiri imbere.

“Tugamije gushyira u Rwanda ku isonga muri Afurika mu ikoreshwa ry’ikoranabuhanga rihanga udushya. AI ni urufunguzo rw’ubukungu bw’ejo hazaza. Dufite ubushake, icyerekezo n’abafatanyabikorwa,” —Minisitiri Paula Ingabire.

Paula Ingabire, Minister of Information Communication Technology and Innovation.

Iby’ingenzi Minisitiri yagarutseho:

  • AI izaba igice cy’ingenzi cy’Ubukungu bushya (New Economy)
  • Gahunda yo kuba igicumbi cya AI muri Afurika
  • Gushora imari mu bumenyi, serivisi, n’itumanaho rishingiye kuri Data
  • Gukorana n’ibigo mpuzamahanga bikomeye nka Google DeepMind, IBM, NVIDIA, Carnegie Mellon Africa

Ese ni gute AI ishobora gutanga 6% bya GDP mu Rwanda?

Nk’uko raporo ya Banki y’Isi (World Bank, 2023) ibigaragaza, ibihugu bishyira imbere AI bishobora kongera umusaruro w’ubukungu hagati ya 5-12% mu myaka 10, bitewe n’uburyo bw’isoko ry’umurimo n’imyiteguro y’ubumenyi. Ibi bihuza neza n’intego u Rwanda rwihaye.

Urugero:

Muri Singapore, AI itanga 5.4% by’ubukungu.

UK yiteze ko AI izatanga £232B mu bukungu bwaho bitarenze 2030 (PwC, 2021).

Rwanda irifuza kujya mu mubare w’ibihugu bifashisha AI mu kuzamura ubukungu, ubuzima n’uburezi.

Amwe mu masoko n’inzego AI izazamura mu Rwanda

InzegoUko AI izihinduraAkarusho mu bukungu
UbuhinziKumenya igihe cy’ihinga, indwara z’ibihingwa, kwifashisha dronesGuhangana n’ihindagurika ry’ibihe, kongera umusaruro
UbuzimaAI yifashishwa mu gusoma ibisubizo (scans), gutanga inama, gucunga ibikoreshoKugabanya impfu zitunguranye, kongera serivisi
UbureziKwigisha hakoreshejwe porogaramu za AI (adaptive learning)Kongera ubumenyi, kugera ku masomo byihuse
Serivisi za LetaAI ikoreshwa mu igenzura, ibaruramari n’imiyoborereGukemura ruswa, kunoza igenamigambi
UbucuruziGusesengura imiterere y’isoko, kwihutisha serivisiKwihuta mu gufata ibyemezo, kongera inyungu

Ibikenewe ngo iyi ntego igerweho

Nubwo icyerekezo ari cyiza, hari ibintu bine by’ingenzi bizagena niba u Rwanda ruzagera kuri iyo ntego ya 6% ya GDP:

1. Ubushobozi bw’abaturage (Human Capital)

U Rwanda rukeneye kongera uburezi bushingiye ku STEM (Science, Technology, Engineering and Mathematics), bikajyana no gutoza abakiri bato n’abakozi ba Leta gukoresha AI.

Mu 2024, Minisiteri y’Uburezi yatangije gahunda yiswe “AI in Schools”, aho abanyeshuri bigishwa iby’ugusesengura amakuru (data literacy) kuva mu mashuri yisumbuye.

2. Amategeko n’imiyoborere (AI Governance & Ethics)

AI igira ingaruka ku mategeko, uburenganzira bw’abantu n’umutekano. U Rwanda rugomba kugira politiki isobanutse igenga:

  • Uburenganzira ku makuru
  • Gukumira irondaruhu n’irondamoko rishingiye kuri algorithms
  • Kurinda amakuru y’abaturage

U Rwanda ruri mu bihugu 12 muri Afurika biri gukora “AI Strategy and Ethical Framework”.

3. Gukorana n’abikorera (PPP)

AI ikenera ishoramari riremereye, bityo Leta ifatanyije n’abikorera (nk’amasosiyete y’ikoranabuhanga n’amabanki) izashobora gushyira mu bikorwa imishinga minini ya AI.

4. Ishoramari mu R&D

Ubushakashatsi n’iterambere (R&D) bushingiye ku makuru bwihutirwa. Kugeza ubu, u Rwanda rutanze 0.66% by’umusaruro mbumbe mu bushakashatsi (MINECOFIN, 2023) – hakenewe ko rugera nibura kuri 2% nk’uko ibihugu biri imbere mu ikoranabuhanga bikora.

Impuguke zirabivugaho iki?

Dr. Nadine Uwase, inzobere muri Artificial Intelligence, avuga ko:

“AI si ikoranabuhanga gusa, ni uburyo bushya bwo gutekereza ku bukungu. Niba dukoresheje neza data n’ubushobozi bw’Isi, u Rwanda rushobora guhindura ubukungu bushingiye ku buhinzi n’amabuye y’agaciro, rukagana ubukungu bushingiye ku bumenyi (Knowledge Economy).”

U Rwanda ku rwego mpuzamahanga

Mu gihe isi yihuta mu gukoresha AI—by’umwihariko mu rwego rw’ubukungu, u Rwanda narwo rwatangiye gushyiraho fondasiyo (foundation) y’uburyo bushya bwo kwiteza imbere. Intego yo kugira 6% bya GDP bituruka kuri AI si inzozi zidasobanutse—ahubwo ni ikimenyetso cy’uko igihugu cyiyemeje gushyira imbere ubwenge bw’ubukorano nk’isoko y’iterambere rirambye.

“Nidushora imari mu bwenge n’ubumenyi, tuzasigara mu by’amateka. Ariko nidushyira imbere AI, tuzaba turi mu bayoboye Afurika mu bukungu bw’ahazaza.” — Minisitiri Paula Ingabire


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *