Ubuzima

Ubuzima bwo mu mutwe: icyorezo kitavugwa cyangiza abatari bake mu Rwanda


Inkuru yanditswe na J. Christian IHIRWE

Mu gihe isi yose ihanganye n’ingaruka z’ibibazo by’ubukungu, ubushomeri n’ihindagurika ry’imibereho, hari icyorezo kitagaragarira amaso ariko kigenda gishegesha ubuzima bw’abantu benshi mu buryo buhoraho: indwara zifata mu mutwe. Ubu ni ikibazo kigaragara no mu Rwanda, aho inzego z’ubuzima zisaba ko abantu bose bagira uruhare mu kukirwanya.

Ubuhamya buteye inkeke

Clarisse N. w’imyaka 26, ni umukobwa warangije kaminuza mu 2021. Yatangiye kugira ibimenyetso by’agahinda gakabije nyuma yo kurangiza kwiga nta kazi abona, ndetse n’umuryango utamushyigikiye uko yabyifuzaga. “Naburaga ibitotsi, sinashakaga kurya, nta muntu nashakaga kuvugisha. Numvaga ubuzima butagifite icyo bumariye,” avuga Clarisse, usigaye ari mu barimo kwitabwaho na muganga w’indwara zo mu mutwe.

Ni ubuhamya bwashimangiwe na bamwe mu baganga twaganiriye na bo, barimo Dr. Ndoli Theoneste, impuguke mu ndwara zo mu mutwe mu bitaro bya Ndera. Avuga ko ikibazo kimaze gufata intera ikomeye, ariko kigahishirwa. “Abantu benshi barwaye depression n’ihungabana rikabije, ariko ntibajya kwa muganga. Hari n’abahitamo kwiyahura kubera ipfunwe cyangwa kutagira ubundi bufasha,” asobanura.

Imibare ishaririye ariko ikwiye gutera ubwoba

Raporo ya RBC yo mu 2023 igaragaza ko nibura 20% by’Abanyarwanda bafite ibibazo bijyanye n’ubuzima bwo mu mutwe. Muri bo, abenshi barimo urubyiruko hagati y’imyaka 18-35. Iyi raporo kandi yerekana ko umuntu 1 muri 5 yigeze kugira ikibazo cy’uburwayi bwo mu mutwe mu gihe cy’ubuzima bwe bwose.

Ibyo inzego z’ubuzima zibivugaho

Minisiteri y’Ubuzima (MINISANTE) ivuga ko ikibazo cyo kutita ku buzima bwo mu mutwe gishingiye ku muco wo kwihangana, ipfunwe, no kutagira ubumenyi ku buryo indwara zifata mu mutwe zivurwa nk’izindi zose. Dr. Yvonne Kayitesi, ukora mu ishami ryita ku buzima bwo mu mutwe muri MINISANTE, agira ati: “Turi gushishikariza abantu kwegera serivisi z’ubuvuzi no gukuraho imyumvire ko gusaza umutwe ari ubutindi cyangwa amadayimoni.”

Yongeyeho ko Leta imaze gushyiraho porogaramu zinyuranye, zirimo “Mental Health Integration” mu bigo nderabuzima byose n’amahugurwa ku baganga n’abajyanama b’ubuzima ku bijyanye n’ubuzima bwo mu mutwe.

Kuki iyi nkuru ikwiye kudukangura?

Ubuzima bwo mu mutwe ntibugira agaciro nk’ubuzima bw’umubiri, nyamara burenzeho. Iyo umuntu arwaye umutima cyangwa igifu, ajyanwa kwa muganga vuba. Ariko iyo ahungabanye cyangwa ahorana agahinda, bimwitirirwa ko “yasaze” cyangwa ko ari “uburere buke.” Uko kudaha agaciro indwara zifata mu mutwe bituma zica bucece.

Inzira yo gukira irahari

Mu bihugu byinshi byateye imbere, ubuvuzi bw’indwara zo mu mutwe buragenda butera imbere. No mu Rwanda, gutangira kuvuga ibibazo byawe n’abagufitiye icyizere, kugera kwa muganga kare, ndetse no gushyigikirwa n’inshuti n’umuryango ni intambwe ikomeye. Hari kandi imiryango itegamiye kuri Leta itanga ubufasha, nka CARAES Ndera, Solid Minds, MindLeaps n’indi.

Icyifuzo

Ni igihe cyo kuvuga tutikanga. Gutabara ubuzima bwo mu mutwe ni ukurengera ejo hazaza. Ababyeyi, abayobozi b’inzego z’ibanze, abanyamakuru, abarimu n’abandi bose bafite uruhare runini. Nitugira icyo dukora uyu munsi, tuzaba turengera ubuzima bw’abacu ejo hazaza.


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *